Još od druge polovice devedesetih postoji interes kanadskih investitora da ulažu u kompleks Paromlin, a dokumente koji svjedoče o namjerama tvrtke Aykler koja se bavi nekretninama, Večernjem listu dao je Franjo Šoltić. On je bivši direktor Klare Zagreb d.d., tvrtke koja je proizvodila brašno u tvornici Paromlin sve do požara 1988. godine. Šoltić je tvrtku vodio do 2000. godine. Nekoliko godina ranije javio mu se Hilary Ilijas, arhitekt hrvatskog porijekla iz Kanade.
Luksuzni hotel Marriott
– Poznajem Zagreb i Paromlin. Smatrao sam da je to dobra lokacija za ulaganje. Preko Renaissance Eastern European fonda kanadska vlada imala je osiguran novac za ulaganje u Hrvatsku, Poljsku i druge istočnoeuropske zemlje. Tako je 1998. nastala studija isplativosti projekta Paromlin. Za lokaciju je interes pokazao luksuzni hotel Marriott koji svoje hotele smješta u historicistička zdanja povijesnih jezgara gradova. Hotel bi pratili komercijalni sadržaji. Ingra je uz Grad Zagreb trebala biti treći partner i prema prijedlogu ugovora koji su Ingra i Aykler potpisali, Zagrebu bi, koji daje zemljište, pripalo 51 posto zarade, Ingri kao izvođaču 25 posto, a investitor Aykler dobio bi 24 posto – govori Ilijas. Investiciju vrijednu 480 milijuna kanadskih dolara Milanu Bandiću osobno je jamčio potpredsjednik kanadskog mirovinskog fonda na večeri u sklopu Bandićeve turneje po Americi i Kanadi 2006. godine, tvrdi Ilijas i dodaje da su gradonačelnika pratili Mario Livaja, Pavle Kalinić... i jamči da su s projektom upoznati Davor Jelavić i Ladislav Prežigalo.
– Milan Bandić naknadno nam se nije javio da pristaje ili odustaje od ponude. Nismo uspjeli doći u kontakt s njime. Želimo da projekt zaživi, ali ne s ovom garniturom. Kanadski investitori zaprepašteni su i pitaju se kakvi su se to ljudi uspjeli nametnuti Zagrepčanima – govori Ilijas. Istinitost njegovih riječi potvrdio je i Igor Oppenheim, predsjednik uprave Ingre.
Ingra i dalje za projekt
– I dalje smo zainteresirani za projekt, ali ne bez Hilaryja. Pisati o Paromlinu je besmisleno jer Milanu Bandiću nije u interesu od štakornjaka napraviti reprezentativni dio grada koji gleda svakog jutra iz svoga ureda – rekao je Oppenheim. Pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada i promet Davor Jelavić strašno se uzrujao kad smo mu spomenuli projekt.
– Ja o tome ne znam ništa, ali znaju Jadranka Veselić Bruvo i Silvije Novak jer konzervatori nalažu da se Paromlin vrati u prvotno stanje – rekao je. Paromlin je status zaštićenog kulturnog dobra dobio tek 2004. godine, tri godine nakon što je Grad Zagreb od Zagrebačke banke za 10,791.310.00 DEM-a otkupio zemljište Paromlina veličine otprilike 30 tisuća četvornih metara koje i danas ima dvije zabilježbe.
>>'Nebriga o Paromlinu jedna je od većih sramota Zagreba'
>>Zbog urušavanja ograđen dio parkirališta kod Paromlina
komercijalni sadrzaj na mesto povijesne zgrade? bas nam je to trebalo.